Otkaz gotovo nikada ne stigne u trenutku kada ste spremni. Rešenje vam predaju u petak posle podne, ostave nekoliko minuta da pokupite stvari i saopšte da je odluka konačna. U tom trenutku većina zaposlenih razmišlja o tome kako će platiti sledeću ratu kredita, a ne o tome da je poslodavac možda upravo prekršio nekoliko odredaba Zakona o radu.
Praksa pokazuje da veliki broj otkaza u Srbiji ne izdrži proveru pred sudom. Razlog retko leži u tome što poslodavac uopšte nije imao osnov za raskid. Mnogo češće je reč o formalnom propustu: preskočen korak u postupku, obrazloženje koje se svodi na jednu rečenicu ili rešenje koje ne sadrži ono što zakon izričito traži. Sud u radnom sporu prvo gleda da li je postupak sproveden ispravno, pa tek onda ulazi u to da li je razlog za otkaz istinit.
Ovaj tekst objašnjava kada je otkaz zakonit, koje greške poslodavaca najčešće ruše rešenje, u kom roku morate reagovati i šta realno možete da dobijete ako spor dobijete. Pisan je iz ugla zaposlenog koji je upravo primio rešenje i pokušava da razume šta mu je činiti, ali koristiće i poslodavcima koji žele da izbegnu skup i dugotrajan spor.
Kada je otkaz zakonit
Zakon o radu ne dozvoljava poslodavcu da radni odnos raskine kad god poželi. Otkaz je moguć samo iz razloga koje zakon taksativno navodi, a teret dokazivanja postojanja tog razloga u sudskom sporu leži isključivo na poslodavcu. To je jedna od najvažnijih odredaba za zaposlenog, jer znači da vi ne morate da dokazujete svoju nevinost. Poslodavac mora da dokaže vašu krivicu.
Zakonski razlozi za otkaz svrstavaju se u tri velike grupe, a svaka od njih nosi drugačiji postupak i drugačiju odbranu.
Razlozi koji se tiču radne sposobnosti i rezultata rada
U ovu grupu spada situacija kada zaposleni ne ostvaruje rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi. Ovo je razlog koji poslodavci najlakše izgovore, a najteže dokažu. Sud traži objektivno merilo. Ako u firmi ne postoji utvrđena norma, opis posla sa merljivim ciljevima ili pisani sistem ocenjivanja, tvrdnja da neko ne ostvaruje rezultate ostaje puka ocena nadređenog i po pravilu ne izdrži.
Razlozi koji se tiču ponašanja zaposlenog
Ovde spadaju povreda radne obaveze, nepoštovanje radne discipline, dolazak na posao pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, neopravdano izostajanje sa posla i slično. Ključno je da povreda koja se stavlja na teret mora biti unapred predviđena zakonom, opštim aktom poslodavca ili ugovorom o radu. Poslodavac ne može da izmisli povredu posle događaja i da vas po njoj kazni.
Za teže povrede zakon predviđa mogućnost neposrednog otkaza, ali i tada postupak mora biti sproveden. Za lakše povrede radne discipline poslodavac je dužan da prvo izrekne blažu meru, na primer opomenu ili privremeno udaljenje sa rada, pa tek ako se ponašanje ponovi može da pređe na otkaz.
Razlozi koji se tiču potreba poslodavca
Reč je o takozvanom tehnološkom, ekonomskom ili organizacionom višku. Ovde poslodavac ne tvrdi da ste išta pogrešili, već da posao koji ste obavljali više nije potreban. Ovaj osnov ima najstrožija formalna pravila, o kojima govorimo u posebnom delu teksta.
Postupak koji poslodavac mora da sprovede
Ovo je deo koji zaposleni najčešće previde, a koji u praksi odlučuje veći broj sporova nego sama suština razloga za otkaz. Zakon propisuje jasan redosled radnji, a preskakanje bilo koje od njih vodi poništaju rešenja bez obzira na to koliko je razlog bio osnovan.
Koraci koje poslodavac mora da ispuni pre nego što vam uruči rešenje:
- Poslodavac je dužan da zaposlenom uputi pisano upozorenje pre nego što donese rešenje o otkazu, kada se otkaz zasniva na ponašanju zaposlenog ili na njegovim rezultatima rada.
- Upozorenje mora da sadrži opis konkretne radnje ili propusta, navođenje odredbe koja je povređena, kao i činjenice i dokaze na kojima se tvrdnja zasniva. Uopšteno upozorenje bez opisa događaja ne proizvodi dejstvo.
- Zaposleni ima rok od najmanje osam dana od dostavljanja upozorenja da se pisano izjasni na navode. Taj rok mora stvarno da mu bude ostavljen, ne sme se skratiti niti se izjašnjenje sme tražiti odmah na licu mesta.
- Kopija upozorenja dostavlja se sindikatu čiji je zaposleni član, ako je poslodavac o tom članstvu obavešten, a sindikat ima pravo da dostavi svoje mišljenje.
- Rešenje o otkazu mora biti u pisanom obliku, sa obrazloženjem i sa poukom o pravnom leku, i mora se lično dostaviti zaposlenom.
- Rešenje mora biti doneto u zakonskom roku, koji za povredu radne obaveze iznosi šest meseci od saznanja za činjenice, odnosno godinu dana od nastupanja same povrede.

Greške poslodavaca zbog kojih rešenje pada
U sporovima koje vodimo ponavlja se relativno mali broj propusta. Ako prepoznate neki od njih u svom rešenju, imate ozbiljan osnov za tužbu.
Propusti koji se najčešće ponavljaju:
- Obrazloženje se svodi na prepisivanje zakonske odredbe, bez opisa konkretnog događaja, datuma i posledice. Sud takvo rešenje ne može ni da ispita, pa ga poništava.
- U rešenju stoji drugi razlog od onog koji je naveden u upozorenju. Poslodavac je vezan onim što je zaposlenom stavio na teret u upozorenju.
- Zaposlenom je uskraćeno pravo na izjašnjenje ili mu je ostavljen kraći rok od zakonskog.
- Poslodavac je za istu povredu već izrekao meru, pa je posle toga za isto delo izrekao i otkaz.
- Rešenje je doneto po proteku roka od šest meseci od saznanja za povredu.
- Za isti propust drugi zaposleni nisu kažnjeni, pa se otvara pitanje diskriminacije i zloupotrebe prava.
- Rešenje nije lično uručeno, već je ostavljeno na stolu, poslato porukom ili izdiktirano telefonom.
- Kod tehnološkog viška nije donet program rešavanja viška zaposlenih, iako je broj zaposlenih obuhvaćen otkazom prelazio zakonski prag.
Rok za tužbu je kratak i ne produžava se
Ovo je najvažniji podatak u celom tekstu. Zaposleni koji smatra da mu je radni odnos prestao nezakonito ima rok od šezdeset dana od dana dostavljanja rešenja da podnese tužbu nadležnom sudu. Reč je o prekluzivnom roku. To znači da protekom tog roka pravo na sudsku zaštitu nepovratno prestaje, bez obzira na to koliko je otkaz bio očigledno nezakonit.
Rok teče od dostavljanja rešenja, ne od dana kada ste prestali da dolazite na posao i ne od dana kada je isplaćen poslednji obračun. Ako ste rešenje odbili da primite, a poslodavac je sačinio belešku o odbijanju prijema u prisustvu dva svedoka, smatra se da je dostavljanje izvršeno. Odbijanje prijema vam, dakle, ne pomaže i samo vam skraćuje vreme za reakciju.
Podnošenje prigovora poslodavcu, žalba upućena upravi, prijava inspekciji rada ili razgovor sa sindikatom ne prekidaju i ne zaustavljaju ovaj rok. Inspekcija rada može da naloži odlaganje izvršenja rešenja, ali to ne zamenjuje tužbu. Videli smo previše slučajeva u kojima je zaposleni tri meseca čekao odgovor inspekcije i tako izgubio pravo na spor koji bi sigurno dobio.
Šta sud može da dosudi
Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit, poništava rešenje i odlučuje o posledicama. Zaposleni po pravilu može da traži nekoliko stvari istovremeno, a izbor zavisi od toga da li želi da se vrati kod istog poslodavca.
Vraćanje na rad
Sud obavezuje poslodavca da zaposlenog vrati na poslove koje je obavljao ili na poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi. Ovo je osnovni zahtev i traži se u većini tužbi, čak i kada zaposleni ne planira da se stvarno vrati, jer jača pregovaračku poziciju za poravnanje.
Naknada izgubljene zarade
Poslodavac je dužan da isplati naknadu štete u visini izgubljene zarade za period od prestanka radnog odnosa do vraćanja na rad, umanjenu za iznose koje je zaposleni u međuvremenu ostvario po osnovu rada. Uz to se plaćaju i pripadajući porezi i doprinosi, čime se popunjava rupa u radnom stažu i u osnovici za buduću penziju. Taj deo se često previdi, a finansijski je veoma značajan.
Novčana naknada umesto vraćanja na rad
Ako zaposleni ne želi da se vrati, ili ako sud oceni da nastavak rada kod tog poslodavca nije moguć zbog narušenih odnosa, umesto vraćanja na rad dosuđuje se naknada u iznosu do osamnaest zarada zaposlenog. Visina zavisi od dužine radnog staža, godina života, broja izdržavanih članova porodice i okolnosti pod kojima je do otkaza došlo.
Naknada nematerijalne štete
Kada je otkaz praćen šikaniranjem, javnim ponižavanjem ili diskriminacijom, moguće je tražiti i naknadu nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda. Ovaj zahtev traži poseban dokazni materijal i po pravilu se postavlja uz zahteve iz radnog spora.

Tehnološki višak i kada ni on nije zakonit
Prestanak potrebe za radom zaposlenog usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena je legitiman razlog, ali dolazi sa nizom obaveza koje poslodavci često ne ispune.
Prva obaveza je isplata otpremnine. Otpremnina se obračunava najmanje u visini zbira trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu kod poslodavca. Rešenje o otkazu ne može biti doneto pre nego što je otpremnina isplaćena. Ako vam je rešenje uručeno, a otpremnina nije legla, rešenje je već zbog toga nezakonito.
Druga obaveza nastaje kada otkaz obuhvata veći broj zaposlenih u periodu od trideset dana. Tada je poslodavac dužan da donese program rešavanja viška zaposlenih, da o njemu obavesti sindikat i republičku službu za zapošljavanje i da razmotri njihova mišljenja. Program mora da sadrži kriterijume za utvrđivanje viška, a ti kriterijumi ne smeju biti diskriminatorni.
Treća obaveza tiče se same suštine. Ako je vaše radno mesto ukinuto, a mesec dana kasnije poslodavac raspiše konkurs za isti posao pod drugim nazivom, jasno je da potreba za radom nije prestala. To je jedan od najčešćih načina na koji se dokazuje da je tehnološki višak bio samo paravan za otkaz iz nedozvoljenih razloga.
Posebna zaštita pojedinih kategorija zaposlenih
Zakon predviđa apsolutnu ili pojačanu zaštitu za određene grupe zaposlenih, kod kojih je otkaz zabranjen ili je moguć samo pod strožim uslovima.
Zaštita se odnosi na sledeće situacije:
- Zaposlenoj ženi za vreme trudnoće, kao i zaposlenom na porodiljskom odsustvu, odsustvu radi nege deteta i odsustvu radi posebne nege deteta, poslodavac ne može da otkaže ugovor o radu. Zaštita traje i trideset dana po isteku odsustva.
- Poslodavac ne sme da otkaže ugovor o radu zbog privremene sprečenosti za rad usled bolesti, nesreće na radu ili profesionalne bolesti, niti zbog obraćanja sindikatu ili nadležnom organu.
- Predstavnik zaposlenih uživa zaštitu za vreme obavljanja funkcije i godinu dana po prestanku funkcije, ako postupa u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
- Otkaz zbog članstva u sindikatu, zbog pola, godina života, zdravstvenog stanja, invaliditeta, bračnog statusa, porodičnih obaveza, veroispovesti ili političkog uverenja predstavlja diskriminaciju i povlači posebnu odgovornost poslodavca.
Sporazumni raskid i ostavka pod pritiskom
Sve češće se dešava da poslodavac uopšte ne donosi rešenje o otkazu, već zaposlenom predloži sporazumni prestanak radnog odnosa. Argument je uvek isti: tako je lakše za obe strane, a vi ćete brže naći novi posao jer u radnoj knjižici neće pisati da ste dobili otkaz.
Ono što se pri tome ne kaže jeste da sporazumnim prestankom radnog odnosa gubite pravo na novčanu naknadu kod Nacionalne službe za zapošljavanje, gubite pravo na otpremninu i praktično se odričete prava na sudsku zaštitu. Potpisani sporazum je vrlo teško pobiti.
Poništaj sporazuma moguć je samo ako se dokaže da je volja bila izražena pod pretnjom ili u zabludi, a to je dokazno zahtevan postupak. Zato je pravilo jednostavno. Nikada ne potpisujte sporazum o prestanku radnog odnosa na licu mesta. Zatražite primerak da ga pročitate kod kuće, recite da ćete odgovoriti sutradan i u međuvremenu se posavetujte. Poslodavac koji vam to ne dozvoljava sam otkriva da nešto nije u redu.
Isto važi i za ostavku. Ako vam se sugeriše da sami date otkaz kako biste izbegli neprijatnosti, znajte da time preuzimate sve negativne posledice na sebe, a poslodavcu skidate svaku obavezu.
Šta uraditi u prvih sedam dana
Prvih nekoliko dana odlučuje o tome koliko će vaš spor biti jak. U tom periodu dokazi su još dostupni, a rokovi nisu istekli.
Koraci koje treba obaviti odmah:
- Sačuvajte rešenje o otkazu, upozorenje, ugovor o radu sa svim aneksima, opis poslova i sve obračunske listiće za poslednjih godinu dana.
- Napravite kopije prepiske u kojoj se pominje razlog za otkaz, uključujući poruke sa poslovne elektronske pošte, ako im još imate pristup. Pristup nalozima se po pravilu gasi odmah, pa ovo uradite prvog dana.
- Zapišite imena i kontakte kolega koje su prisustvovale spornim događajima. Svedoci su u radnim sporovima često presudni.
- Prijavite se Nacionalnoj službi za zapošljavanje u zakonskom roku, kako biste ostvarili pravo na novčanu naknadu ako ispunjavate uslove.
- Proverite da li vam je isplaćen obračun neiskorišćenog godišnjeg odmora i da li su svi doprinosi uplaćeni. Nedostajući staž ide u isti zahtev sa tužbom.
- Zakažite konsultacije sa advokatom za radno pravo pre nego što odgovorite poslodavcu bilo šta pisano.

Koliko traje spor i koliko košta
Radni sporovi spadaju u hitne postupke, što u praksi znači da sud zakazuje ročišta u kraćim razmacima nego u drugim parnicama. Uprkos tome, realno trajanje prvostepenog postupka u Beogradu kreće se najčešće od godinu dana do dve godine, a ako se predmet vrati na ponovno suđenje, može potrajati i duže.
Zaposleni je oslobođen plaćanja sudske takse na tužbu u radnom sporu, što bitno smanjuje ulazni trošak. Ostaju troškovi zastupanja, koji se obračunavaju prema tarifi Advokatske komore Srbije. Ako spor dobijete, poslodavac je dužan da vam naknadi troškove postupka.
U znatnom broju predmeta do presude i ne dođe, jer poslodavci pristaju na poravnanje kada procene da rešenje neće izdržati. Poravnanje uz posredovanje advokata najčešće donosi brži i izvesniji ishod od presude, a zaposleni novac dobija mesecima ranije. Odluka o tome da li prihvatiti ponudu ili nastaviti spor donosi se na osnovu procene dokaza, a ne na osnovu utiska.
Česta pitanja
Koliko imam vremena da podnesem tužbu zbog nezakonitog otkaza?
Rok je šezdeset dana od dana dostavljanja rešenja o otkazu. Reč je o prekluzivnom roku, što znači da se njegovim protekom pravo na tužbu gubi trajno i ne može se vratiti u pređašnje stanje. Prijava inspekciji rada, prigovor poslodavcu ili obraćanje sindikatu ne zaustavljaju ovaj rok.
Da li mogu da dobijem spor ako sam potpisao prijem rešenja?
Da. Potpis na rešenju znači samo da ste ga primili tog dana, a ne da se sa njegovom sadržinom slažete. Prijem rešenja ni na koji način ne umanjuje vaše pravo da tražite poništaj. Ako želite dodatnu sigurnost, pored potpisa upišite napomenu da rešenje primate uz izričito neslaganje sa razlozima.
Poslodavac mi nije dao pisano upozorenje pre otkaza. Da li je to dovoljno za poništaj?
Kada se otkaz zasniva na ponašanju zaposlenog ili na rezultatima rada, izostanak pisanog upozorenja predstavlja bitnu povredu postupka i po pravilu vodi poništaju rešenja bez ulaženja u to da li je razlog bio osnovan. Upozorenje nije potrebno kod otkaza zbog prestanka potrebe za radom zaposlenog.
Šta konkretno mogu da dobijem ako spor dobijem?
Sud poništava rešenje i vraća vas na rad, uz obavezu poslodavca da isplati izgubljenu zaradu sa porezima i doprinosima za ceo period. Ako ne želite da se vratite, umesto vraćanja na rad možete tražiti novčanu naknadu u iznosu do osamnaest zarada. Uz to idu i troškovi postupka, a u pojedinim slučajevima i naknada nematerijalne štete.
Da li poslodavac može da mi da otkaz dok sam na bolovanju?
Ne može zbog same privremene sprečenosti za rad. Otkaz iz drugog zakonitog razloga tokom bolovanja je moguć, ali će sud takvo rešenje ispitati sa posebnom pažnjom, jer se vremensko poklapanje sa bolovanjem uzima kao okolnost koja ukazuje na moguću zloupotrebu prava.
Potpisao sam sporazumni raskid pod pritiskom. Mogu li nešto da uradim?
Možete tražiti poništaj sporazuma zbog mane volje, ali morate dokazati pretnju ili zabludu. To je znatno teže od običnog radnog spora i traži konkretne dokaze, na primer poruke, snimke ili svedoke razgovora. Zato je uvek bolje ne potpisati na licu mesta nego kasnije pobijati potpisano.
Da li mi je otpremnina morala biti isplaćena pre uručenja rešenja o tehnološkom višku?
Da. Poslodavac je dužan da otpremninu isplati pre nego što donese rešenje o prestanku radnog odnosa po tom osnovu. Rešenje doneto bez prethodne isplate otpremnine je nezakonito, nezavisno od toga da li je potreba za vašim radom stvarno prestala.
Koliko košta vođenje radnog spora i da li plaćam sudsku taksu?
Zaposleni je u radnom sporu oslobođen plaćanja sudske takse na tužbu. Ostaju troškovi advokatskog zastupanja, koji se obračunavaju prema tarifi Advokatske komore Srbije, uz mogućnost dogovora o načinu plaćanja. Ako spor dobijete, poslodavac snosi troškove postupka.
Da li mogu da tražim naknadu ako sam u međuvremenu našao novi posao?
Možete. Pravo na poništaj rešenja ostaje, a naknada izgubljene zarade se umanjuje za iznose koje ste ostvarili radom u međuvremenu. Ako je nova zarada niža od pređašnje, razlika se i dalje potražuje. Zahtev za vraćanje na rad u toj situaciji obično se zamenjuje zahtevom za novčanu naknadu.
Prvo što treba da uradite jeste da neko ko se time bavi pročita vaše rešenje. Za jedan sastanak može se utvrditi da li je postupak sproveden ispravno, koliko vam je vremena preostalo i koliko realno vredi vaš zahtev. Zastupamo zaposlene i poslodavce u radnim sporovima pred sudovima u Beogradu, a konsultacije su moguće i onlajn ili telefonski.